Predsjednik RH Ivo Josipović: Hrvatska jači doprinos UN-u može dati kroz koncept izgradnje mira

Predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za HDUN govori o svom prvom putovanju u New York, sudjelovanju u 65. Općoj skupštini UN-a, razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom te njegovim pomoćnikom za ljudska prava Ivanom Šimonovićem.

Zagreb, 7. listopada 2010.

1. Iza Vas je prvo predsjedničko putovanje u New York. Čime ste osobito zadovoljni, a na čemu ste možda sami sebi obećali poraditi do idućeg puta? Ne samo osobno, već u smislu jačeg angažmana čitave hrvatske diplomacije.

Moje prvo predsjedničko putovanje u New York bilo je za mene vrlo uspješno i instruktivno iskustvo. Znamo da je upravo početak zasjedanja Opće skupštine vrijeme i mjesto kada se na jednom mjestu okuplja cjelokupna svjetska politička elita. Ovom je prilikom održan i Samit o milenijskim ciljevima, koji je bio dodatni razlog da u New York dođe veliki broj predsjednika država i vlada iz cijelog svijeta. Kao što znamo, UN je centralna organizacija svjetskog sustava međunarodnih organizacija. Kroz sudjelovanje u radu UN-a definiraju se sadržaji i pravila globalnog komuniciranja. U sustavu međunarodnih organizacija rješavaju se mnogobrojni globalni problemi koji u konačnici imaju utjecaj na zbivanja u našoj zemlji. Zato je naše aktivno sudjelovanje u tim forumima bitno, a održavanje dobrih odnosa s državama iz šireg okruženja jednako važan strateški cilj.

Zato sam se za svoj put u New York, zajedno sa svojim timom, posebno pripremio. Bila je to za mene prilika da sretnem lidere država s kojima ne održavamo uobičajene dnevno političke kontakte od neposrednog i vitalnog interesa za Hrvatsku. Međutim, dobri odnosi upravo s državama iz daljnjeg okruženja bitni su za naše ukupno sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija i za ispunjavanje naših dugoročnih nacionalnih ciljeva.

U New Yorku sam imao bilateralne susrete s predsjednicima Turske, Cipra, Kuvajta, Finske, Čilea, Tađikistana, Gruzije, te kraći susret s kancelarkom Merkel i predsjednikom Klausom. Imao sam priliku, kao i svi državnici prisutni tom prilikom u NY, protokolarno susresti predsjednika Obamu. Uz program u UN-u sudjelovao sam na sastanku Clintonove globalne inicijative, te imao priliku posebno razgovarati s bivšim predsjednikom Clintonom i bivšom ministricom vanjskih poslova gđom Albright. Susreo sam se s predstavnicima židovske zajednice i imao sadržajan sastanak s Georgeom Sorosem. U bilateralnim razgovorima otvorio sam mogućnost za otvaranje novih vidova bilateralne suradnje kojeima bi se moglo u budućnosti unaprijediti i naše gospodarske odnose s nekim od država čije sam predsjednike susreo. Sa svima je dogovorena suradnja u okviru međunarodnih organizacija i dogovoreni su neki bilateralni posjeti.

S učincima mojeg prvog sudjelovanja u radu Opće skupštine UN-a kao i sa sastancima na marginama sastanka, izuzetno sam zadovoljan. Za sljedeću godinu, ovisno o međunarodnim kretanjima i političkim zbivanjima u kriznim žarištima u svijetu, poradit ćemo na jačem profiliranju RH kao države koja svoj jači doprinos UN-u može dati kroz koncept izgradnje mira. U tom smislu očekujem i nastavak jačanja angažmana i hrvatske diplomacije.

2. Kakav je dojam na Vas ostavio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, po čemu ćete pamtiti razgovor s njim?

Moj prvi susret s Ban Ki-moonom protekao je u vrlo srdačnom i nadasve profesionalnom ozračju. Glavni je tajnik pokazao informirano zanimanje za stanje u Hrvatskoj, o čijem se doprinosu u radu UN-a vrlo pohvalno izrazio. Zahvalio je na podršci koju RH pruža reformama UN. Posebno se zanimao se za stanje u regiji Jugoistočne Europe i s velikom je pažnjom, zajedno sa suradnicima pratio naše izlaganje. Zahvalio se na doprinosu i naporima koje RH ulaže kako bi se odnosi među državama u regiji unaprijedili. Glavni tajnik posebno važnima ocjenjuje aktivnosti koje je RH u posljednje vrijeme pokrenula u pravcu pomirenja među narodima u regiji. Složio se da je europska perspektiva bitan element u tom pravcu te zaželio RH da što je prije moguće završi proces pridruživanja Europskoj uniji.

3. Koliko je ugodno i olakšavajuće bilo za Vas to što ste predsjednik države iz koje dolazi pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava i bivši predsjednik HDUN-a, gospodin Ivan Šimonović?

Ne samo da se veselim da je g. Ivan Šimonović odabran za taj posao zato jer je i moj kolega i prijatelj koji zasigurno ima i znanje i sposobnosti i iskustvo da obavlja posao pomoćnika glavnog tajnika UN za ljudska prava, nego mi je drago da je taj posao dobio kao predstavnik Hrvatske. I na taj se način potvrđuje i afirmira stupanj zaštite ljudskih prava koji smo postigli kao država i kao društvo. Naravno zaštita ljudskih prava nikada se ne iscrpljuje, a prostor se ljudskih prava neprestano širi. Geografska i problemska širina unutar koje se sustav UN bavi problemima ljudskih prava golema i je i rastuća. Izvanredno je važno da u srcu pristupa imamo nekoga poput kolega Šimonovića. Od njegova će iskustvenog, praktičarskog angažmana u svojstvu pomoćnika glavnog tajnika UN-a, ali i iz njegova svojstva pravnog znanstvenika, sasvim sigurno i Hrvatska imati značajne koristi, pa se i tome veselim.

Posted in Kolumne.