Tri pitanja HDUN-a za g. Ivana Šimonovića, pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava

Početak je 2013. godine. Na 3 kratka pitanja HDUN-a tim povodom odgovara dr. Ivan Šimonović, trenutno najviše pozicionirani Hrvat u sustavu UN-a. Po čemu će pamtiti 2012. godinu te kakvom vidi ovu 2013. godinu odgovara samo za čitatelje web stranica HDUN-a!

1. Što je prema Vašem mišljenju,a vezano uz Ujedinjene narode, obilježilo 2012. godinu?

U negativnom smislu, preko 60.000 poginulih u Siriji, a da zbog svoje podijeljenosti Vijeće sigurnosti nije poduzelo dovoljno da se sukob obuzda. Drugi put u povijesti proračun UN-a se smanjivao u apsolutnom i relativnom iznosu.U pozitivnom smislu, po prvi put je na posebnoj sjednici Opće skupštine na razini šefova država i vlada razmatrano pitanje vladavine prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te suglasno usvojen završni dokument u kojem 193 države vladavinu prava ocjenjuju kao vrlo bitnu za sva tri stupa UN-a: mir i sigurnost, ljudska prava i razvoj. U idućim godinama očekujem jačanje ljudskih prava i vladavine prava.

2. Hrvatska će 2012. pamtiti po oslobađajućoj presudi žalbenog vijeća Haškog suda za generale Antu Gotovinu i Mladena Markača. Taj Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije godinama izaziva velike bure. Kakav je Vaš stav?

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju prvi je međunarodni sud koji je sudio počiniteljima zločina bez obzira na stranu u kojoj su sudjelovali, a ne samo poraženima, što je veliki korak naprijed u razvoju međunarodnog kaznenog sudovanja. Njegovi dosezi, ali i uočeni nedostaci poput nekonzistenetnih kriterija u izboru slučajeva za koje se podižu optužnice, nedorečenih pravila postupka koje je sud mijenjao kao na traci, duljine postupaka i ogromnih troškova trebaju poslužiti za daljnji napredak međunarodnog sudovanja, posebice Stalnog međunarodnog kaznenog suda.

3. U ovim turbulentnim vremenima kakvom procjenjujete ulogu UN-a 2013. godine?

Smanjivanje sredstava ozbiljna je prijetnja za ulogu UN-a. U takvoj situaciji ne treba sredstva rezati linearno, već ih investirati tamo tamo gdje daju najbolje rezultate. Investicijama u jačanje ljudskih prava i vladavine prava sprječavaju se konflikti, a time i visoki troškovi mirovnih operacija. U postkonfliktnim društvima investicije u jednaku zaštitu ljudskih prava svih, bez obzira na etničku ili vjersku grupu te političku orijentaciju, snaženje vladavine parava i kažnjavanje odgovornih za počinjene zločine, olakšavaju pomirenje te smanjuju vjerojatnost novih sukoba. Što se održivog razvoja tiče, prioritet je ostvariti napredak u usuglašavanju međunarodnog sporazuma o obuzdavanju štetnih emisija te ostali oblici borbe protiv globalnog zatopljenja i njegovih potencijalno katastrofalnih posljedica.

Posted in Kolumne.