Što vam prvo padne na pamet kada čujete riječ inovacija?
Pretpostavljam da bi vaši odgovori išli u smjeru asocijacija povezanih s kreativnošću, inicijativom, napretkom i nečim novim, jer upravo su to riječi koje su meni prvo padale na pamet, barem je tako bilo prije nego što sam upoznala Impact House. No, krenimo od samog početka.
Sve je počelo jednom malom porukom, za mene velikom, u mojoj e-pošti, porukom u kojoj sam saznala da me jedan od mojih profesora preporučio tvrtki koja traži najbolju mladu sociologinju ili sociologa. Na web-stranici tvrtke vidjela sam da se radi o tvrtki koja svojim radom u području socijalnih inovacija doprinosi društvenim promjenama i pozitivnom utjecaju, što mi se kao sociologinji i antropologinji odmah svidjelo.
Od početka studija vodila sam se vlastitom, nazovimo ju, vizijom i željom da se na ovaj ili onaj način borim protiv nejednakosti, da odgovorim na potrebe pojedinaca, ponajviše onih najranjivijih. Srećom, kao mlada žena koja se po prvi puta susrela sa socijalnim inovacijama u smislu održivosti i pozitivnog utjecaja, mogla sam se osloniti na svoje analitičke vještine i stečeno sociološko znanje. Završen studij omogućio mi je da na društvo gledam kroz antropološku i sociološku leću – da proživljena iskustva, perspektive i međuljudske odnose kontekstualiziram unutar šire kulturne, političke i ekonomske strukture s ciljem uzroka problema i potencijalnog rješenja. Širok spektar teorijskog znanja omogućio mi je da prepoznam kapilarnu društvenu nejednakost u svakodnevnom životu pojedinca, jednako kao i na makrostrukturnoj razini. Impresivno, zar ne? No, vjerujem da vam i dalje nije najjasnije što su te glamurozne socijalne inovacije i kako doprinose održivom razvoju i suzbijanju nejednakosti.
Socijalne inovacije i njihov društveni utjecaj
Socijalne inovacije kao fenomen oduvijek su prisutne u ljudskoj povijesti kao izraz ljudske snalažljivosti u odgovoru na potrebe i povećanju kvalitete života.
Međutim, socijalne inovacije kao područje studija relativno su mlad “izum” koji svoju popularnost dobiva sredinom 2000-ih uglavnom u anglosaksonskom (zapadnom) kontekstu. Postoji dugačak niz definicija socijalnih inovacija, ali sve se odnose na tumačenje inovacija kao promjena, novih ideja, proizvoda i usluga koje su motivirane ciljem zadovoljenja društvenih potreba. Te definicije pokazuju da se konceptu socijalne inovacije može pristupiti na razne načine.
Sigurno si postavljate pitanje: kako da znam koja ideja predstavlja socijalnu inovaciju? Ona ideja koja se pojavljuje kao nova, dosad neviđena u određenom društvu, državi, zajednici, s ciljem da odgovori na određeni društveni problem ili potrebu pojedinaca – socijalna je inovacija. Da biste osmislili socijalnu inovaciju, važno je odrediti problem koji želite riješiti, da si predočite utopiju koju biste željeli postići te da utvrditi jasne pretpostavke, prepreke, rizike i resurse za određeni cilj. Socijalne se inovacije u tom smislu smatraju poremećajima koji narušavaju rutine i strukture koje prevladavaju u određenom sustavu ili zajednici. Ako testiranje te ideje dovede do prekida (disrupcije) dosadašnjeg odnosa koji je uzrokovao, na primjer, nejednakost ili socijalnu isključenost, tada se radi o socijalnoj inovaciji.
Sada vam najvjerojatnije kroz glavu prolaze velike društvene promjene, globalne promjene koje ruše društvenu nejednakosti, no nije to tako glamurozno i lako. Radi se o malim koracima. Utjecaj socijalnih inovacija ne mora nužno uključivati makrostrukturalnu razinu, što je izuzetno teško postići, već je dovoljno restrukturirati odnose u maloj grupi ljudi – utjecaj u susjedstvu, školi, u grupi vršnjaka, u staračkom domu, u tvornici, utjecaj inkluzije… Jer vrlo mala socijalna disrupcija može dovesti do velikog i značajnog utjecaja! Svi mi imamo utjecaj, stoga je potrebno krenuti od male utopije koja će zaživjeti te dovesti do održivog, pa i globalnog, utjecaja.
Upravo sam to naučila u Impact House Consultingu na njihovom primjeru jedne male, ali svakako velike inkluzivne inovacije – projekta RoUm – kao prvog romskog centra za spašavanje odbačenih predmeta na svijetu, gdje se Romi i Romkinje zajedno s umjetnicima/ama okupljaju kako bi metodom nadciklaže od otpada stvorili unikatne predmete za dizajn interijera. Budući da su Romi/kinje kao etnička manjina u Republici Hrvatskoj, marginalizirana i diskriminirana skupina, ova inovacija “odbačene” ljude i predmete s margina dovodi u samo središte društva. Na ovom se primjer može vidjeti kako je socijalna inovacija nadciklaže i reciklaže u Hrvatskoj doprinijela ekološkom i društvenom razvoju. Rome i Romkinje uključila je u društvo, suzbila društvene predrasude, a time i nejednakost, te iskoristila bačeni otpad s ciljem održivog ekološkog razvoja. Sve je u društvenoj odgovornosti, a svatko od nas je ima i može djelovati u tom smjeru.
Socijalne inovacije i Ciljevi održivog razvoja idu ruku pod ruku
Upravo sam u socijalnim inovacijama prepoznala viziju sociologije i antropologije, viziju koju mi je prenio antropolog Tim Ingold (2018). Doprinos sociologije i antropologije leži u sposobnosti transformacije života s ciljem održivosti. Ljudski život je društven: stalan i kolektivan proces smišljanja načina življenja. Svaki način života stoga predstavlja zajednički eksperiment življenja (Ingold, 2018: 20), a inovacije doprinose tom eksperimentu i predstavljaju planiranu intervenciju u društvenoj konstrukciji stvarnosti s ciljem da se ona promijeni na bolje, često za one kojima je to najpotrebnije. Ovdje vidim važnost suradnje društvenih znanosti i socijalnih inovacija, suradnjom kojom ćemo dobiti odgovor na pitanje kako život učiniti održivim s manje nejednakosti. Stoga se socijalne inovacije sve više prepoznaju kao važna komponenta neophodna za održivi razvoj. Pomažu u zadovoljavanju socijalnih potreba (na primjer u području obrazovanja, zdravstva, socijalne inkluzije marginaliziranih i ranjivih skupina) na nov način koji uključuje sve aktere ne na pasivan, već na aktivan način suradnje i implementacije, čime transformira društvene odnose i poboljšava pristup moći i resursima.
Izvori i pristup inovacijama u političkom, privatnom i znanstvenom sektoru, a ponajviše civilnom s ciljem pozitivne društvene promjene, novitet su za hrvatsko društvo, ali i druga razvijenija društva. Međutim, nemojmo zaboraviti da svatko od nas ima utjecaj i određenu odgovornost, a ne trebamo utjecati na veliko kako bismo ostvarili cilj. Socijalne inovacije uvelike nam mogu pomoći u izgradnji pravednijeg društva i održivog svijeta.
O autorici:
Danijela Paska je sociologinja, antropologinja i etnologinja – junior impact suradnica i analitičarka u tvrtki Impact House koja sa socijalnim inovacijama živi svoju viziju unapređenja društva i pružanja odgovora na goruće društvene probleme i nejednakost.
English