Objavljeno je Izvješće o napretku u ostvarivanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. U Izvješću su predstavljeni glavni rezultati napretka u ostvarivanju svih 17 ciljeva održivog razvoja na temelju najnovijih dostupnih podataka u posljednje četiri godine.
Iako dostupnost pravovremenih, raščlanjenih podataka i pokazatelja o ostvarivanju ciljeva pojedinih zemalja i dalje predstavlja izazov, pojavljuje se jasna slika stanja provedbe Globalnih ciljeva održivog razvoja u ove četiri godine. Primjerice, ekstremno siromaštvo i stopa smrtnosti djece i dalje je u padu. Napredak je ostvaren u borbi protiv bolesti poput hepatitisa, gdje je učestalost novih infekcija kroničnim virusom hepatitisa B znatno smanjena. Određeni ciljevi koji se odnose na rodnu ravnopravnost bilježe napredak. Pristup električnoj energiji u najsiromašnijim zemljama počeo se povećavati. Globalno, produktivnost rada je porasla, a nezaposlenost se vraća na razinu prije financijske krize. Udio gradskog stanovništva koje živi u tzv. slamovima opada. Udio voda pod nacionalnom jurisdikcijom nad morskim zaštićenim područjima više se nego udvostručio od 2010. godine.
Ovaj napredak je ilustracija napornog rada koji mnoge države poduzimaju od 2015. Dobrovoljni nacionalni pregledi pružaju Ujedinjenim narodima dodatne spoznaje. Oni pokazuju da su vlade uključile Globalne ciljeve održivog razvoja u svoje nacionalne planove i politike te da počinju stvarati institucionalnu podršku koja će pomoći pokretanju i praćenju napretka prema potrebnim transformacijama.
Međutim, usprkos ovim pozitivnim trendovima i pomaku u ostvarivanju ciljeva, još uvijek ne napredujemo dovoljno brzo, ističe António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Potrebno je stoga i dalje raditi na transformaciji društva koja je potrebna za postizanje ciljeva. Iz tog razloga je na summitu održanom u New Yorku od 24. do 25. rujna 2019. godine usvojena politička deklaracija „Priprema za desetljeće djelovanja i postizanja održivog razvoja“, kojom su svjetski čelnici pozvali na daljnje promicanje i još veću aktivnost u cilju da se ostvare Globalni ciljevi do 2030. godine. Slijedom toga, usvojen je dokument „Akcijske mjere ubrzavanja ostvarivanja Globalnih ciljeva“, u kojima je navedeno više od 100 inicijativa koje države mogu dobrovoljno poduzeti kako bi doprinijeli ubrzanoj provedbi Agende 2030. Te inicijative mogu poduzeti nacionalne vlade, lokalne i regionalne vlasti, sustav Ujedinjenih naroda, druge međuvladine organizacije, međunarodne i regionalne financijske institucije, privatni sektor, organizacije civilnog društva, akademske i istraživačke institucije, znanstvena zajednica i ostali akteri – pojedinačno ili u partnerstvu. Više o akcijskim mjerama možete pročitati ovdje.