Nakon završetka slovenskog predsjedavanja Vijećem EU-a prigoda je osvrnuti se šest mjeseci unatrag i procijeniti postignuća predsjedavanja.
Kao što je to bio slučaj u prethodna tri predsjedavanja i slovensko se odvijalo u pooštrenim epidemiološkim prilikama, ali smo za razliku od drugih unatoč svemu uspjeli sve najvažnije sjednice i događaje izvesti u fizičkom obliku te pratiti prioritete koji su bili zacrtani prilikom preuzimanja kormila EU. U Sloveniji, Bruxellesu i Luxemburgu tako smo izveli 80 susreta na ministarskoj ili višoj razini.
Prvi među našim prioritetima bio je jačanje otpornosti EU-a na različite oblike kriza, u čemu smo veliku pažnju posvetili oblikovanju zdravstvene unije te time povezano djelovanju Europske agencije za lijekove, Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti i Europskog tijela za spremnost i odazivanje na izvanredne zdravstvene prilike. Doprinijeli smo također otpornosti EU na digitalnom području obnovom direktive o sigurnosti mreža i digitalnih sustava te boljoj suradnji članica u suočavanju s kibernetskim prijetnjama.
U naporima za gospodarski oporavak zbog pandemije usredotočili smo se na što brže usvajanje nacionalnih planova oporavka. Vijeće je potvrdilo 22 takva plana što je omogućilo oslobađanje više od 50 milijardi eura. Ovaj novac bit će namijenjen za zeleni i digitalni prelazak, a početne tranše već su državama na raspolaganju.
U digitalnom prelasku postigli smo dogovor o aktu o digitalnim uslugama kojim će se među državama definirati položaj velikih tehnoloških IT poduzeća na jedinstvenom tržištu te provođenje odgovornosti internetskih platformi za sadržaje koje objavljuju.
Započeti pregovori o klimatskom i energetskom paketu “Fit for 55”, zahtijevat će i ubuduće traženje važnih kompromisa. Ono što je važno za EU i njezino jedinstvo i kredibilnost u svijetu je to da je na klimatskoj konferenciji u Glasgowu govorila jednim glasom te time doprinijela ambicioznijim rezultatima konferencije.
Pozamašan dio naših aktivnosti bio je usmjeren u konferenciju o budućnosti Europe koja je započela za vrijeme portugalskog predsjedavanja, nastavila se slovenskim, a završit će za vrijeme sadašnjeg predsjedavanja Francuske. U plenarnu raspravu uspjeli smo uključiti i predstavnike država Zapadnog Balkana, isti su bili prisutni i na raspravama na Strateškom forumu na Bledu koji je bio u cijelosti posvećen upravo budućnosti Europe.
Među prioritetnim zadacima bila je također unija jednakih mjerila za sve, vladavine prava i europskog načina života. Na temelju izvješća EK o stanju vladavine prava u EU izveli smo opću raspravu i raspravu o pojedinim članicama za pet država među kojima je bila i Hrvatska. Ovaj relativno novi mehanizam EU-a osigurava mogućnost transparentnog pregleda područja vladavine prava u EU i razmjenu dobrih praksi među državama članicama.
Ono što je možda u javnosti manje vidljivo, ali izuzetno važno, dogovor je o direktivama o minimalnim plaćama i preglednosti uplata, postignut u Vijeću EU-a. Dogovor će osiguravati poštene radne uvjete u Europskoj uniji i jačati naš socijalni model čime će oblikovati europski način života.
Na području sigurnosti Unije, kao kredibilnog partnera u svijetu, naišli smo na neočekivane vanjskopolitičke izazove. Prvi je bio povlačenje SAD-a iz Afganistana i time povezana prijetnja migrantske krize, drugi – instrumentalizacija migranata na Bjelorusko-Poljskoj granici, treći – rast cijena energije i posljednji – zategnuti odnosi na Ukrajinsko- Ruskoj granici. Na sve ove izazove Europska unija je odgovorila jedinstveno i solidarno, bez preglasavanja i s jasnom strateškom komunikacijom.
U proširenju schengenskog područja je postignut napredak. Vijeće EU-a procijenilo je kako Hrvatska ispunjava uvjete za izvršavanje schengenskog pravnog reda što je nužan formalan korak u procesu ulaska Hrvatske u Schengen.
Na listopadskom vrhu između EU-a i Zapadnog Balkana bila je potvrđena strateška odluka o proširenju EU. Ubuduće će se ovi susreti odvijati svake godine. Zatim smo u prosincu, nakon dvije godine, u Vijeću postigli usvajanje zaključaka o proširenju EU-a, realizirali dvije međuvladine konferencije – sa Srbijom i Crnom Gorom. Sa Srbijom smo otvorili četiri poglavlja, što će ubrzati transportnu povezanost i zelenu tranziciju ove zemlje. Nažalost, zbog izbora u Bugarskoj u prosincu nije bilo moguće započeti s pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što bi dalo važan vjetar u leđa procesu proširenja.
Na kraju, mada ne manje važno – Slovenija je poznata po iznimnim sportašima i ponosni smo da smo upravo za vrijeme našeg predsjedavanja postigli dogovor o značajkama europskog modela sporta koji se temelji na zajedničkim vrijednostima među kojima središnje mjesto zauzima fair play.
Lokalno predsjedavanje u Zagrebu predvodilo je slovensko veleposlanstvo koje je u ovu svrhu organiziralo sastanke veleposlanika država članica EU-a i vodećih osoba u Hrvatskoj – ministrom vanjskih i europskih poslova, Goranom Grlić Radmanom, predsjednikom vlade, Andrejom Plenkovićem, posebnim savjetnikom predsjednika države, dr. Julijom Domcem, a na stručnoj razini pripremilo konferenciju o migracijama i konferenciju o europskoj zelenoj tranziciji. Također smo realizirali i pregršt zanimljivih kulturnih projekata, od kojih ističem postavljanje kipa slovenskom pjesniku Franceu Prešernu u zagrebačkom parku Bundek, u Sisku i Karlovcu smo predstavili projekt slovenskog predsjedavanja Europe Readr, koji kroz čitanje knjiga skreće pažnju na značenje kulture u međunarodnom povezivanju i održivom razvoju.
Prilikom završetka predsjedavanja možemo reći kako Slovenija predaje Uniju slijedećoj predsjedavajućoj Francuskoj u dobroj kondiciji, a Francuzima želimo puno uspjeha i hrabrosti u suočavanju sa izazovima u našem europskom domu i u globalnom svijetu.
English