Prije nepunih godinu dana stigla sam u Hrvatsku, ovu prekrasnu zemlju, bogatu poviješću i prirodnim čarima, kako bih započela svoj mandat veleposlanice Portugala. Bit ću iskrena, prvog dana osjećala sam se kao kod kuće.
Portugal i Hrvatska dvije su zemlje smještene na krajnjem zapadu, odnosno istoku, unutar Europske Unije, našeg zajedničkog doma. Ipak, dragi čitatelji, toliko toga nas spaja. Snaga prošlosti, pjesnička priroda naših pisaca, beskrajna prisutnost mora, pouzdanje u budućnost, gostoljubivost i iskrena susretljivost naših naroda.
Moja namjera, mandat koji donosim od portugalskih vlasti, bit će upravo ojačavanje ovih potencijala, dovođenje Portugala u Hrvatsku, tako da se ovdje može saznati temeljni smisao bivanja portugalskim, kako bi se mogao razlikovati spektar naše bilateralne suradnje na području politike, kulture i ekonomije. Konačno, kako bismo još više približili dvije nacije.
Portugal će za kratko vrijeme navršiti 900 godina svog postojanja. Mi smo možda jedna od najstarijih država na svijetu. Portugalska diplomacija uvelike se okoristila činjenicom da smo zemlja hrabrih moreplovaca, koji su svijetu ponudili toliko novih svjetova, riskirajući crninu otvorenog mora, ne sumnjajući da će biti istražen znanstvenim vještinama. Jer poznavanje drugog za Portugal je jednako poznavanju sebe. I zato znamo slušati, znamo razumjeti druge kulture, drugu prirodu, drugačije shvaćanje, drugačije mišljenje. Uživamo u istraživanju nepoznatog i zato smo tijekom naše duge povijesti, osim što smo bili neustrašivi mornari, bili putnici, bilo u potrazi za boljim životom ili u potrazi za novinama nepoznatog. Također znamo kako primati, s prijateljskom gostoljubivošću prema strancima bilo da nas posjećuju turistički ili su tu da bi ostali.
Od siječnja ove godine moja je zemlja preuzela ogromnu odgovornost predsjedavanja Vijećem Europske unije. Mapu smo preuzeli od njemačkih prijatelja i predat ćemo je slovenskim prijateljima krajem ovog lipnja. S ovim zemljama smo osnovali Trio predsjedništva koje je djelovalo učinkovito, temeljeći se na niti vodilji učinkovitosti i kontinuiteta, što samo koristi Europskoj uniji i našim građanima.
Naš moto – “vrijeme za djelovanje – za pravedan, zeleni i digitalni oporavak” (“time to deliver – for a fair, green and digital recovery”), iako jednostavan, i dalje neće biti manje ambiciozan.
Naši prioriteti su poznati.
Prvi se odnosio na oporavak gospodarstava država članica Europske unije, nakon strašne pandemije koja je izneredila živote svih ljudi i donijela toliko patnji i nevolja, tresući temelje istina koje su se do tada podrazumijevale, tjerajući nas da preispitamo vrijednosti, način života i stečena znanja. Krhkost ljudskog života pokazala se daleko značajnijom nego što bismo mogli zamisliti. No, istina je također, kako bismo rekli na portugalskom da potreba izoštrava domišljatost, tako da je Europa brzo tražila rješenja za nove probleme i pojavila su se cjepiva, puno brže nego što se moglo zamisliti, i populacija se danas cijepi brzinom koja bi trebala što prije iskorijeniti bolest.
Portugalsko predsjedništvo, zajedno s europskim institucijama, posvetilo se promicanju rigorozne koordinacije kako bismo pobijedili Covid 19, jači zajedno, nego pojedinačno. Vjerujemo da smo svi bili uspješni, ne zaboravljajući na potrebu, čak obvezu, pomoći drugim zemljama u tom procesu. S tim u vezi, treba čestitati i Portugalu i Hrvatskoj, jer su znali djelovati solidarno i prijateljski prema onima kojima je podrška, u smislu cijepljenja, bila najpotrebnija. Danas, gotovo na kraju semestra, Europska unija je postigla još veći napredak u pogledu odobravanja Zelenog digitalnog certifikata, koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja. Portugalsko predsjedništvo, koje se uvelike posvetilo ovom predmetu, vrlo je zadovoljno postignutim rezultatima, koji su rezultat izvrsne i plodne suradnje između europskih institucija, u duhu kompromisa koji stoji na čast Europskoj uniji, od kojega imaju koristi njezini građani, u iznimnom sektoru slobodnog kretanja ljudi.
Što se tiče oporavka naših gospodarstava, portugalsko predsjedništvo je od prvog dana obraćalo pažnju na potrebu da budemo poduzetni i brzi u nacionalnim ratifikacijama Odluke o vlastitim resursima, kao i u provedbi Višegodišnjeg financijskog okvira i Sljedeće generacije EU fondova, poput odobrenja Nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Također su i Portugal i Hrvatska, u ovom sektoru, među prvima ratificirali tu odluku. Isto tako, već smo predstavili svoj Nacionalni plan Europskoj komisiji. Trenutno je slika zaista povoljna, s obzirom na to da je Odluka o vlastitim resursima već stupila na snagu 1. lipnja ove godine. Stoga, pričekajmo odobrenje Nacionalnih planova, kako bi cjelokupni postupak mogao započeti njihovu primjenu što je prije moguće.
Portugalsko predsjedništvo otpočetka je naglasilo da se oporavak europskih gospodarstava mora temeljiti na zelenim i digitalnim tranzicijama, ali to se ne može učiniti ignoriranjem socijalnih posljedica tih tranzicija, niti ostavljanjem građana zaboravljenih u tom procesu. Moramo voditi računa o socijalnim aspektima, ako želimo promovirati moderna, tehnološka, učinkovita i produktivna gospodarstva. Stoga moramo ojačati Europski socijalni stup. U tu svrhu, Socijalni samit u Portu, koji je okupio europske institucije, vlade i socijalne partnere, predstavljao je izuzetno važan iskorak naprijed za Europu. Usvojeni dokumenti, Društvena obveza Porta i Deklaracija iz Porta, sačinjavat će važne smjernice za jačanje životnih uvjeta naših građana, uzimajući u obzir također i ciljeve Akcijskog plana Socijalnog stupa socijalnih prava, koji bi trebali biti postignuti do 2030. godine, u skladu s ciljevima koji su predviđeni za zeleni i digitalni sektor. Ponovit ću ovdje prigodne riječi predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u svezi sa Samitom u Portu: “Onima koji kažu da će Socijalna Europa biti nevidljiva, kažem da je nevidljiva poput zraka koji udišemo i da je biti nevidljiv, od vitalne je važnosti ”.
Što se tiče zelene agende, sektora u kojem Europljani vode, svjesni da svijet oko nas mora biti inteligentno očuvan, čuvajući ekosustave i poštujući okoliš planeta, postignut je privremeni politički sporazum između portugalskog predsjedništva Vijećem i Europskog parlamenta o Europskom klimatskom zakonu (” Zakon zakona”, prema potpredsjedniku i povjereniku Europske komisije Fransu Timmermansu). Namjera je da Europska unija postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, u skladu s pravilima Pariškog sporazuma. U tu svrhu, uz ostale važne elemente, postavljen je i međucilj, koji će se postići do 2030. godine, barem 55% (u odnosu na 1990.) emisije stakleničkih plinova.
Digitalna tranzicija važan je temelj za gospodarski oporavak, što predstavlja još jedan prioritet portugalskog predsjedništva.
Sukladno tome, tijekom ovog semestra odvijalo se više inicijativa. U okviru Digitalnog desetljeća namjera je razviti digitalne vještine i učenje na daljinu, digitalno transformirati tvrtke i digitalne platforme, modernizirati e-trgovinu, primjenjujući digitalna rješenja i strategije na sektore istraživanja i inovacije, industrijskog vlasništva, pravosuđa, turizma i mobilnosti. Portugalsko predsjedništvo aktivno i plodno radi na postizanju značajnog napretka u pogledu prijedloga Europske komisije na ovu temu, poput Paketa digitalnih usluga, Zakona o upravljanju podacima ili ePrivacy. Namjeravamo, dakle, postići digitalni suverenitet u Europi, provođenjem ciljeva opisanih u Digitalnom kompasu 2030. Portugal je također promovirao Digitalni dan, 19. ožujka, a tom su prigodom potpisane tri važne deklaracije o tom sektoru. Sljedeći važan element bilo je usvajanje Lisabonske deklaracije o Digitalnim pravima, upravo nastojeći ugraditi ljudsku dimenziju u digitalni ekosustav. Na kraju, vrijedi istaknuti ogroman strateški značaj inauguracije u Sinesu u Portugalu EllaLinka, optičkog kabela koji povezuje Europu s Latinskom Amerikom (Brazil).
Konačno, portugalsko predsjedništvo Vijećem Europske unije definiralo je kao prioritet globalnu Europu, otvorenu prema svijetu. U tom smislu naglasili smo dijalog s Afrikom, olakšavši ostvarenje Investicijskog foruma U.E./Africa, usredotočenog na zelena i digitalna područja. Promovirali smo važno unutarnje razmišljanje o bilateralnoj agendi, kao i o strategiji koju treba slijediti prema upečatljivoj indo-pacifičkoj regiji, a održali smo i Samit s indijskim premijerom koji nam je omogućio da ojačamo partnerstvo između Europe i te zemlje, u više područja. Branimo napredak pregovora o Mercosulu i promoviramo napredak u dosjeu o proširenju, predmet, za koji znamo da je važan Hrvatskoj. Stoga računamo na organizaciju međuvladinih konferencija sa Srbijom i Crnom Gorom, kako bismo primijenili novu metodologiju o proširenju i nadamo se da će se biti postignut dogovor u svezi s pristupanjem Sjeverne Makedonije i Albanije. Što se tiče transatlantskih odnosa, pod novom Bidenovom upravom uspostavljen je plodan bilateralni dijalog. 15. lipnja 2021. održan je Samit između Europske unije i Sjedinjenih Država, na kojem su lideri obiju strana raspravljali o temama poput pandemije, klime, trgovine i investicija, vanjskopolitičkih pitanja, tehnologija i zajedničkih vrijednosti.
Vjerujem da mogu reći da je još jedan od uspjeha portugalskog predsjedanja Vijećem Europske unije bila formalna inauguracija Konferencije o budućnosti Europe, u Strasbourgu, 9. svibnja ove godine, na ceremoniji koja se poklopila s proslavom Dana Europe. Namjera Konferencije je načiniti forum kako bismo čuli europske građane koji žele pridonijeti oblikovanju budućnosti našeg kontinenta, iznoseći na stol svoje prijedloge, ideje i svoju viziju Europe sutrašnjice.
Na kraju riječ iskrene zahvalnosti hrvatskim vlastima i narodu, za izuzetno gostoprimstvo i ljubaznost kojom sam ovdje primljena i za stručnu potporu hrvatske Vlade u vezi s obavljanjem mojih sadašnjih funkcija kao lokalnog Predsjedništva Vijećem Europske unije.
English