1. Dana 22. svibnja 1992. Republika Hrvatska primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda. Koje su Vaše prve asocijacije na taj dan?
Primanje Republike Hrvatske kao samostalne, suverene i međunarodno priznate države u članstvo Ujedinjenih naroda bio je veliki uspjeh novouspostavljene hrvatske države. To je bila kruna međunarodne potvrde hrvatskoga suvereniteta i državnosti. Taj čin je bio posebice važan jer se dogodio tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, kada je dio hrvatskoga državnog teritorija bio pod okupacijom. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman predvodio je tom prigodom hrvatsko državno izaslanstvo u New Yorku te održao govor pred Općom skupštinom UN-a, u kojem je naglasio da je ulazak Hrvatske u svjetsku zajednicu ravnopravnih i neovisnih država najvažniji događaj za hrvatski narod. Od toga se dana hrvatska zastava slobodno vijori pred zgradom Ujedinjenih naroda u New Yorku i svuda po svijetu, kao simbol suvereniteta hrvatske države. Nakon povratka iz New Yorka, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, predsjednika Tuđmana dočekalo je mnoštvo razdraganog hrvatskoga puka koji je došao izraziti svoje veliko oduševljenje tim važnim povijesnim događajem. Predsjednik im je tada uzvratio: „Imamo svoju Hrvatsku i znat ćemo je sačuvati“! Bio je to dan za pamćenje!
2. Kako ocjenjujete ulogu RH u sustavu te organizacije?
Uloga RH unutar UN-a značajna je, što se može vidjeti kroz njeno aktivno djelovanje u organizaciji tijekom 28 godina članstva. Kroz svoje članstvo RH je postala aktivna i ravnopravna sudionica u provedbi reformi i ključnih odluka u političkim tijelima UN-a, kao što su Vijeće sigurnosti (SC), Gospodarsko i socijalno vijeće (ECOSOC), Komisija za izgradnju mira (PBC) i Vijeće za ljudska prava (HRC) te u raznim odborima i komisijama. Hrvatska je krajem prošle godine završila svoje (prvo) trogodišnje članstvo u HRC-u (Ženeva), koje ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima vezanim za ljudska prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Za vrijeme svog mandata u SC-u od 2008. do 2009. godine, fokus je bio stavljen na obranu nacionalnih interesa, protuterorističkom djelovanju i neširenju oružja za masovno uništenje, a članstvo u ECOSOC-u obilježeno je radom na izgradnji mira i sprječavanju sukoba te jačanju koordinacije unutar sustava UN-a. Uloga Hrvatske prepoznata je unutar svih tijela UN-a, o čemu najbolje govore razne pohvale koje dobivaju hrvatski diplomati te pripadnici vojnih i redarstvenih snaga. Danas se ističe i raznim kandidaturama u svrhu nastavka aktivnog djelovanja, pa su tako predstavljene hrvatske kandidature za ponovno članstvo u SC-u, ECOSOC-u i PBC-u te kandidatura dr. sc. Maje Seršić za Međunarodni sud (ICJ). Kao relativno mlada država članica, svojim je trudom i proaktivnim pristupom od države primateljice međunarodne pomoći, postala država koja aktivno sudjeluje u provedbi temeljnih načela UN-a i mirovnim misijama. Temeljni je cilj djelovanja RH unutar UN-a postizanje mira i blagostanja, koji je ključan za sigurnost na globalnoj razini. Hrvatski put od kandidata za članstvo pa do danas bio je dug i nimalo jednostavan, ali se sa sigurnošću može zaključiti kako je Hrvatska puno naučila u posljednjih 28 godina te da svakodnevno i aktivno primjenjuje naučeno u sklopu aktivnosti unutar UN-a. Članstvo RH u UN-u otvorilo je put i prema članstvima u brojnim drugim multilateralnim organizacijama. Među ostalim, Hrvatska je danas punopravna članica EU i NATO-a te aktivno pridonosi iznalaženju rješenja za brojne suvremene izazove.
3. Kako gledate na djelovanje UN-a u današnje vrijeme? Jača li ili slabi njegov utjecaj te kakva mu je budućnost?
Uloga i djelovanje UN-a danas je neupitna. Upravo sada, kada se svijet suočava s brojnim izazovima i prijetnjama, njegov utjecaj jača. Globalne teme, kao što su geopolitičke napetosti, klimatske promjene, ljudska prava, borba protiv terorizma, hibridne prijetnje, održivi razvoj te trenutačna pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2), glavni su izazovi za cijeli svijet. UN, kao multilateralna organizacija koja se bori za očuvanje mira i sigurnosti te poštivanje i promicanje ljudskih prava, temelj je borbe u rješavanju navedenih izazova. Kako bi se uspješno radilo na navedenim temama, bitan je jedinstven i kolektivni pristup na međunarodnoj razini, u kojem svaka država članica igra važnu ulogu. Potreba za zajedničkim djelovanjem pri postizanju mira i blagostanja glavna je smjernica kojom se vode temeljna načela rada UN-a. Poštivanje suvereniteta i ravnopravnosti svake države unutar UN-a te zajedničko i multilateralno djelovanje ključ su za sigurniju budućnost. Agendom 2030 za održivi razvoj postavljeno je 17 ciljeva za bolju budućnost, čije ostvarenje ovisi o svakoj pojedinoj članici odnosno njenim zalaganjima za postizanje mira i sigurnosti. Kroz razne povijesne događaje, vidljivo je kako je upravo djelovanje UN-a bilo ključno u tom pogledu. Svojim radom i aktivnostima, UN pokazuje da je okosnica u postizanju mira kada je najpotrebnije.