U sklopu obrazovnog programa UN Akademija, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova je u srijedu, 12. travnja održan okrugli stol “Globalni ciljevi održivog razvoja – Program za održivi razvoj 2030.”
Uvodnu riječ imao je voditelj UN Akademije g. Riki Pahlić, podsjetivši kako su univerzalni Globalni ciljevi održivog razvoja rezultat procesa koji traju već 45 godina sa ciljem poštivanja prava sadašnje generacije da zadovolji svoje potrebe bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje.
Izlaganje na temu “Razvoj globalnog programa održivog razvoja od Earth Summit-a Rio 1992. do UN-ove konferencije o održivom razvoju Rio+20” održala je direktorica udruge civilnog društva ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, gđa. Lidija Pavić-Rogošić predstavivši nadgradnju pristupa i procesa koji su doveli do Globalnih ciljeva održivog razvoja, 17 univerzalnih međuovisnih ciljeva primjenjivih na sve kontekste i sve ljude kako bi se postigli mjerljivi rezultati i svijet učinilo boljim mjestom za život do 2030. godine.
“Globalni program održivog razvoja nakon UN-ove konferencije o održivom razvoju Rio+20 – proces pregovaranja i EU perspektiva” predstavio je g. Marko Paškvan, voditelj Odjela za globalna pitanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Konačno definirani Globalni ciljevi održivog razvoja doneseni u rujnu 2015. godine odražavaju napredak u odnosu na Milenijske ciljeve razvoja iz 2000. godine putem kojih se prepolovilo ekstremno siromašno na svjetskoj razini i predstavljaju okvir na koji se nadovezuju i neki od prioriteta Europske unije poput kružne ekonomije, globalne borbe protiv klimatskih promjena i snažnih institucija koje promoviraju mir i pravdu za sve.
Gđa. Branka Pivčević-Novak, voditeljica Službe za održivi razvoj Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske svojim predavanjem “Okolišni aspekt globalnog programa održivog razvoja” polaznicima je predstavila složeni međuodnos čovjeka i prirode naglasivši važnost razumijevanja životnog vijeka proizvoda i utjecaja čovjekova djelovanja na svoje okruženje. Vodeću ulogu u praćenju više od 400 međunarodnih sporazuma o okolišu imaju pravo UN-ove institucije, a glavni prioritet u borbi protiv klimatskih promjena je suradnja na globalnoj razini i shvaćanje kako zaštita okoliša proizlazi iz promjene pristupa na svim razinama poštujući činjenicu kako sadašnji potrošački stil života na svjetskoj razini već sada nije održiv.
Kako Globalni ciljevi nisu apstraktni, već se mogu spustiti i na najnižu razinu svakodnevnog života i poslovanja objasnila je svojim izlaganjem “Ekonomski aspekt globalnog programa održivog razvoja” gđa. Ana-Maria Boromisa, voditeljica Odjela za gospodarske i političke međunarodne odnose Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Gospodarski rast, razvoj poslovnih modela i tržišta trebaju se zasnivati na načelima društveno odgovornog poslovanja i zelenog poduzetništva, a obveza je samih poduzetnika da vode računa i o nefinancijskom izvještavanju kojem je cilj praćenje utjecaja na okoliš i pristupačnost za korisnike.
Nakon izlaganja panelista/ica, polaznici/e osme UN Akademije imali su priliku kroz razgovor dobiti odgovore na brojna pitanja o praktičnoj primjenjivosti Globalnih ciljeva održivog razvoja na razini Hrvatske, Europske unije i u kontekstu Ujedinjenih naroda.
Hrvatsko društvo za Ujedinjene narode posvetilo je 2017. godinu promicanju 16. cilja: Mir, pravda i snažne institucije.
