20 godina od usvajanja Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je Rezoluciju 1325 prije 20 godina, 31. listopada 2000. Tom Rezolucijom uspostavljena je tzv. Žene, mir i sigurnost agenda, a mogli bismo reći, sve ostalo je povijest. RVSUN 1325 prvi je službeni dokument kojim se prepoznao različiti utjecaj oružanih sukoba na žene, djevojčice i dječake. Odgovarajući na izmijenjenu prirodu oružanih sukoba i sve veću izloženost civila, te stradanjima 90-tih godina prošlog stoljeća, Vijeće sigurnosti proširilo je svoj mandat na pitanja složenih međuodnosa žena, mira i sigurnosti i postavilo politički i normativni okvir za praktično djelovanje. Ostvarenje rodne ravnopravnosti i integracija rodne perspektive prepoznati su kao ključni elementi za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.  Doprinos koji druga polovica stanovnika većine država može dati u prevenciji sukoba i rješavanju istih, konačno je prepoznat. Nadalje, Rezolucija 1325 potiče sve međunarodne čimbenike na povećanje sudjelovanja žena i integraciji rodne perspektive u svim UN mirovnim i sigurnosnim naporima.

Polako su države počele donositi Nacionalne akcijske planove za provedbu RVSUN 1325 (NAP), uspostavljajući više manje jasne ciljeve: povećavanje broja žena u vojsci, policiji, više žena upućivati u mirovne misije i operacije, više žena imenovati na vodeće dužnosti i sl. Osim, UN i druge međunarodne organizacije (NATO, OESS, EU) počele su razvijati strategije, politike i planove s namjerom usmjeravanja i koordinacije napora svojih članica, te institucionalizacije napora usmjerenih na povećano i smisleno sudjelovanje žena u sigurnosnim sustavima članica.

Obilježavajući 20.-tu obljetnicu usvajanja RVSUN 1325 postavlja se pitanje, jesmo li ispunili zacrtano, odnosno jesmo li tamo gdje bi trebali biti. Na žalost, nismo još!

50% svjetskog stanovništva (a ponegdje i više) su žene, svaki razvoj koji teži biti održivi počinje sa sigurnošću. Ukoliko svi pripadnici društva ravnopravno ne sudjeluju u uspostavljanju i očuvanju te sigurnosti, iste nema. Vrijednosti za koje se danas zalažemo; demokracija, ljudska prava, vladavina prava, ne može postići polovica stanovništva. Usprkos svim naporima UN-a i drugih međunarodnih čimbenika, još uvijek postoje mjesta na našoj planeti gdje postoje prepreke  za aktivno i smisleno sudjelovanje žena  u različitim aspektima društvenog života, uključivo vojsku i policiju.

 

U Hrvatskoj implementaciju agende Žene, mir i sigurnost započeli smo stvaranjem  pravnog i strateškog okvira, usvajanjem Nacionalne  politike za ravnopravnost spolova, te Zakona o ravnopravnosti spolova. Temeljem istih sva tijela državne uprave dužna su provoditi posebne mjere i donijeti planove za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Republika Hrvatska je 2019. donijela i svoj drugi NAP, za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Ciljevi  obuhvaćaju provođenje edukacije na svim razinama, provođenje preduputne obuke za upućivanje u mirovne misije i operacije, poticanje zapošljavanja žena u sigurnosno-obrambenom sustavu, povećanje broja žena na višim i čelnim položajima, povećanje broja vojnih izaslanica , povećanje broja žena na rukovodećim položajima u službi vanjskih poslova, poticanje sudjelovanja žena u međunarodnim misijama i operacijama (civilna i vojna komponenta), integraciju rodne perspektive u zaštitu prava žena i djevojčica izbjeglica, tražiteljica azila i migrantica i dr., da nabrojimo samo neke. U obrambenom sustavu navedene zadaće implementiraju se uspostavnom strateško-normativnog okvira, sve do operativnih i taktičkih smjernica. Zakonom o službi u OS RH određeno je načelo jednakih mogućnosti kao pravna norma. Također, prepoznato je da je sustav školovanja i obuke najbolji način implementacije rodne perspektive u vojnu organizaciju. Danas je edukacija uvedena na sve razine vojnog školovanja, a osobito u preduputnu obuku. Preduputna obuka je specificirana obuka za sudjelovanje u određenoj mirovnoj misiji i operaciji, prilagođena kulturi i običajima područja u kojem će naše snage djelovati. Cilj svih poduzetih napora je integracija ovog važnog područja u svakodnevni vojni život, na svim razinama i u svim vojnim funkcijama. Treba istaknuti da u 20ak godina sudjelovanja Hrvatske vojske u mirovnim misijama i operacijama, pripadnice Hrvatske vojske sudjeluju od samih početaka u različitim ulogama: u vojnoj policiji, kao zapovjednice, savjetnice, vojni promatrači, u zaštiti snaga i dr. Kroz sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima, a i Domovinskom ratu, naučili smo da mješoviti timovi bolje izvršavaju zadaće, te da uključenje žena doprinosi operativnoj učinkovitosti. Danas se u sastavu Oružanih snaga RH nalazi 13% žena, 19% njih su časnice. Međutim, postotak je i viši u populaciji kadetkinja, čak 24%. Navedene brojke možda nisu visoke, ali i s njima se nalazimo u gornjoj polovici među NATO članicama (postotak sudjelovanja žena u vojsci kreće se od 1% do 20%). Ne smije se zaboraviti da je preko 23 000 žena sudjelovalo u Domovinskom ratu i ima status braniteljica, te da je 127 položilo svoj život za Domovinu.  U Ministarstvu unutarnjih poslova žene čine oko 30% od ukupnog broja zaposlenih, pri čemu je broj policijskih službenica oko 18%. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova povećalo je sudjelovanje žena na svim razinama odlučivanja, te da je broj žena na čelu diplomatskih predstavništava 2019. bio 19, što je znatno povećanje u odnosu na 2011. kada ih je bilo svega 6.

U svakom slučaju još uvijek nismo tamo gdje bi trebali biti i postoji prostora za napredak u svim područjima. Mijenjanje mindseta i stereotipa je dugotrajan i mukotrpan posao, ali svijest o činjenici da rodna ravnopravnost nije opcija već bit je tu, postoji. S druge strane, sigurnosni izazovi s kojima se suočavamo svaki dan su sve složeniji i treba nam sva kreativnost i ljudski potencijal kojeg možemo dobiti da bi pobijedili u tom ratu. Rodna perspektiva će nam pomoći pronaći nove, uključive i održive odgovore na prijetnje koje su usmjerene upravo na one vrijednosti koje živimo: ljudska prava, vladavina prava, osobne slobode. Naravno, ovakav pristup zahtijeva spremnost na promjene, ali i odgovornost i predanost čelnika, onih koji vode (leadership committment).

Više o tome na poveznici: https://twitter.com/UNPeacekeeping/status/1314220802032758787

Posted in Novosti.