Snaga umrežavanja: kako učinkovito zagovarati politike održivog razvoja?
Desetljećima je poznata uzrečica “Misli globalno, djeluj lokalno” bila misao vodilja mnogih pojedinaca, skupina i organizacija koje su željele raditi na društveno korisnim idejama i pothvatima. Ona i danas ima, kao što će uvijek imati svoju vrijednost i pokretati mnoge važne i korisne projekte koji čine život ljepšim, ugodnijim, održivijim i uključivijim pripadnicima mnogobrojnih lokalnih zajednica diljem svijeta. No, u ovom tekstu volio bih ukazati na važnost umreženog, globalnog djelovanja bez kojeg temeljite promjene nisu moguće te na nužnost sinergije između lokalnog i globalnog djelovanja. Naime, kako bismo zaista promijenili svijet na bolje, nije dovoljno utjecati samo na svoj kvart, grad, selo ili ulicu. Istinske, korjenite promjene neraskidivo su vezane uz volju političkih elita da o njima razmisle, usvoje ih i internaliziraju kao pozitivne vrijednosti od važnosti za širu društvenu zajednicu, te u konačnici implementiraju na zakonodavnoj i izvršnoj političkoj razini.
Političke su elite po svojoj prirodi načelno sklone održavanju statusa quo te rijetko djeluju kao proaktivni, samostalni nositelji velikih promjena. Kako bismo ih na to potaknuli, koristimo se različitim metodama javnog zagovaranja. One uključuju informiranje, diskusije i okrugle stolove, medijske kampanje, reagiranje na pojedine događaje ili pojave, prosvjede, mobiliziranje javnosti i stvaranje pritiska, umrežavanje različitih aktera i dionika koji podupiru naše vrijednosti, objavu izvještaja i publikacija, javne nastupe i zagovaračke sastanke. Najveće izglede za uspješno zagovaranje promjena daje scenarij u kojem koristimo sve ove metode, povezujući i umrežavajući lokalne aktere koji se bave praktičnim radom u pojedinim područjima na terenu s drugim organizacijama koje djeluju na nacionalnoj, europskoj ili globalnoj razini kako bismo maksimizirali mobilizacijski potencijal i pokazali političkim elitama kako iza naših ideja stoji velik broj dionika i snažna potpora javnosti koja u konačnici predstavlja njihovo biračko tijelo.
Upravo je takav tip zajedničkog, kolektivnog djelovanja bio tema projekta “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – projekt predsjedanja Europskom unijom od 2019. do 2021.”. Projekt su u partnerstvu provele CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Fingo – finska platforma za međunarodnu razvojnu suradnju, FOND – rumunjska platforma za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć te CONCORD Europe – europska konfederacija nevladinih organizacija u području međunarodne suradnje i humanitarne pomoći. Cilj projekta bio je iskoristiti rotirajuća predsjedanja Vijećem Europske unije kako bi se za vrijeme šestomjesečnih predsjedanja pojedinih država članica mobilizirali građani i organizacije civilnog društva iz tih država, dogovorile vlastite teme i prioriteti za koje smatraju da su od velike važnosti za Europsku uniju te ih kroz umrežavanje i zajednički zagovarački rad s organizacijama iz drugih država članica osvijestile i stavile na dnevni red političkim elitama, odnosno pripadnicima izvršne vlasti iz država članica koje djeluju unutar Vijeća EU-a. Iako je prva faza projekta završila, on se u izmijenjenom sastavu nastavlja i dalje – trenutno je u provedbi druga faza projekta u kojemu uz CONCORD Europe kao krovnu organizaciju koja povezuje više od 2600 udruga iz cijele EU, sudjeluju udruge iz Njemačke, Portugala i Slovenije čije vlade predsjedavaju Vijećem EU-a od druge polovice 2020. do kraja 2021. godine.
Kako bismo se uspješno pripremili za hrvatsko predsjedanje koje je trajalo od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine, u CROSOL-u smo tijekom 2019. organizirali niz javnih konzultacija s građanima diljem Hrvatske. Održane su tribine u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu te online savjetovanja putem internetske platforme u kojima smo pozvali udruge, inicijative, ali i građane kao pojedince da iskažu svoje ideje i mišljenja glede toga što bi trebali biti politički prioriteti Hrvatske i Europske unije u kontekstu dugoročnog, otvorenog, održivog i pravednog društvenog razvoja.
Kroz višemjesečna savjetovanja javnost je kao prioritete definirala četiri teme:
1. Jačanje vladavine prava, nezavisnih medija, građanskog civilnog društva i zaštita ljudskih prava u državama članicama,
2. Stabilizacija zemalja Zapadnog Balkana i njihovo dugoročno uključenje u Europsku uniju
3. Intenziviranje djelovanja u području ciljeva održivog razvoja kako unutar, tako i izvan EU-a
4. Jačanje EU-a kao globalnog lidera u području izgradnje mira, odnosno obnova uloge EU-a kao mirovnog projekta
Kao idući korak u kolektivnom djelovanju osnovana je neformalna mreža udruga Forum 2020 koja je okupila više od 20 organizacija iz cijele Hrvatske, s ekspertizom u pojedinim područjima i temama obuhvaćenih prioritetima koje je javnost odabrala, a čiji je cilj bio operativni rad na zagovaranju tijekom hrvatskog predsjedanja. Koordiniranim zajedničkim radom niza organizacija iz Hrvatske, ali i njihovim daljnjim umrežavanjem s kolegama diljem Europske unije, postignuti su rezultati koji bi bili nemogući u slučaju da je svaka organizacija radila sama za sebe.
U području jačanja vladavine prava, medija, civilnog društva i ljudskih prava sudjelovali smo u kampanji za povećanje financijskih sredstava Europske unije za projekte u tim područjima i osnivanje programa “Citizens, Equality, Rights and Values (CERV)”. Kao dio kampanje održali smo konferenciju “Just Europe” na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa RH, Europske komisije, Europskog parlamenta, Agencije EU-a za temeljna prava, kabineta Europske pučke pravobraniteljice, Ureda za udruge Vlade RH, ureda Pučke pravobraniteljice RH, akademske zajednice i civilnog društva iz brojnih članica EU. Kampanja je rezultirala time da je predviđeni iznos sredstava u narednom Višegodišnjem financijskom okviru (2021.-2027.) za ove teme više nego udvostručen, a program CERV krenuo je s operativnim radom u prvoj polovici 2021. godine.
Na temu proširenja EU-a na Zapadni Balkan proveli smo niz aktivnosti, uključujući umjetničke i prosvjedne performanse uoči Vladinog EU-Western Balkans summita, razgovore s organizacijama civilnog društva iz svih država Zapadnog Balkana, pozicijski dokument i preporuke o politikama suočavanja s prošlošću na Zapadnom Balkanu, te objavu Deklaracije o Zapadnom Balkanu koju je potpisalo više od stotinu organizacija civilnog društva. Navedeni su napori bili u sinergiji s aktivnostima Vlade RH koja je održala summit EU-Western Balkans koji je rezultirao deklaracijom EU o povećanoj pomoći i jačanju suradnje s državama Zapadnog Balkana.
Aktivnosti u sklopu prioriteta vezanog uz intenziviranje rada na ciljevima održivog razvoja obuhvatile su nekoliko tematskih diskusija i okruglih stolova s dionicima širom EU, a kulminirale objavom prvog sveobuhvatnog, neovisnog i nevladinog izvještaja o provedbi ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj. U njegovoj je izradi sudjelovalo više od 20 stručnjaka/inja iz 9 hrvatskih organizacija aktivnih unutar područja vezanih za pojedine ciljeve.
Prioritet pozicioniranja EU-a kao globalnog lidera u politikama izgradnje mira promovirali smo kroz nekoliko javnih tribina i okruglih stolova, pozicijski dokument o mirotvorstvu kao dijelu vanjske politike EU i mirovnu konferenciju “EU kao zaboravljeni mirovni projekt?” održanu u Vukovaru, 15. siječnja 2020. – na godišnjicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i međunarodnog priznanja Hrvatske.
Kroz sve navedene aktivnosti vodili smo se načelom uključivanja lokalnih i nacionalnih dionika u pojedinim područjima i integracijom njihovih iskustava u naše zagovaračke aktivnosti, istovremeno ih umrežavajući s čitavim nizom relevantnih organizacija, stručnjaka i institucija na razini Europske unije kako bi se njihov glas što dalje i glasnije čuo te samim time imao snažniji utjecaj na donošenje pozitivnih društvenih promjena. Nadamo se da smo time, iako smo i sami relativno mlada i malena organizacija, uspjeli pokazati da je moguće istovremeno djelovati i misliti lokalno i globalno te da se spajanjem velikog broja pojedinaca, inicijativa i organizacija iz različitih dijelova svijeta umnožava i osnažuje njihova sposobnost da mijenjaju svijet.
O autoru:
Kristijan Kovačić je javni zagovarač u CROSOL – Platformi za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske.
English